Autori: Nina Grubor i Bosa Perkić
Bosansko Grahovo, planinsko mjesto na jugozapadu Bosne i Hercegovine, i trideset godina poslije rata još nosi tragove minulih vremena. Ulice su puste, mladih je sve manje, a odlazak u veće gradove postao je gotovo pravilo. Ipak, među onima koji vjeruju da se budućnost gradi upravo ovdje, izdvaja se dvadesettrogodišnja Dejana Damjanović.
Student treće godine studija Bezbjednosti i zaštite – kriminalistika, Dejana istovremeno vodi tri životne uloge: koreograf je u Kulturno-umjetničkom društvu „Gavrilo Princip“, predsjednica Skupštine Omladinske organizacije Bosansko Grahovo i aktivistkinja koja neumorno radi na okupljanju vršnjaka.
„Želja da mlađim generacijama svojim primjerom pokažem da ništa nije nemoguće pokreće me svakog dana. Smatram da je najvažnije ispuniti makar jedan cilj dnevno – tako se gradi motivacija za velike stvari“, kaže ona.
Tri uloge, jedna misija
Dok vršnjaci razmišljaju o odlasku, Dejana bira ostanak. Probe folklora, sastanci u Omladinskom centru i studentske obaveze smjenjuju se u ritmu koji bi mnoge iscrpio, ali nju pokreće ljubav. „Volim onu izreku – radi ono što voliš i nećeš raditi ni jedan dan u svom životu“, ističe ona.


Folklor kao čuvar identiteta
Folklor je više od igre i pjesme – on je most između generacija. Kroz plesove, pjesme i narodne običaje prenose se vrijednosti, priče i sjećanja koje oblikuju identitet zajednice. U Bosanskom Grahovu, Drvaru i okolini, tradicionalni plesovi i narodne igre svjedoče o vjekovnoj kulturi i načinu života naših predaka, a svaki korak i pokret nose tragove istorije.
Posebno pamti humanitarni koncert KUD-a „Gavrilo Princip“ iz septembra 2024. godine – veče u kojem su se umjetnost i solidarnost stopili u jedno. „Folklor je priča u pokretu. U svakom koraku utkane su generacije. Igrajući, učiš običaje, a da nisi opterećen istorijom. Roditelji bi djecu trebalo da upisuju u kulturno-umjetnička društva – fizički je korisno, a tradicija se čuva od zaborava. Ako ne znamo odakle smo, ko smo onda?“ naglašava Dejana.
Početak rada Omladinske organizacije
Omladinska organizacija čijoj Skupštini predsjedava još je u ranoj fazi. „Sadržaje još nemamo jer smo tek osnovani. Trenutno radimo na projektima kako bismo stekli ugled i saradnje, a okupljanja u Omladinskom centru služe da mladima pokažemo da je zajedništvo moguće“, objašnjava Dejana.
Iako u osnovnoj školi postoje sekcije za najmlađe, izvannastavnih aktivnosti je malo. „Najveći problem je mali broj omladine i još manji broj onih koji su spremni za volonterski rad“, dodaje.
Pogled u budućnost
Dejana realno sagledava prepreke: odlazak mladih, nedostatak radnih mjesta i niska stopa nataliteta. „Opština izgleda kao da se rat završio prije par godina, a ne prije tri decenije. Od velikog značaja bio bi porast radnih mjesta – niko ne želi da osniva porodicu bez finansijske stabilnosti.“
Ipak, optimizam ne napušta ovu mladu aktivistkinju: „Nama ne remeti planove što neki odlaze, jer uvijek postoji neko ko će naslijediti i nastaviti rad koji smo započeli. Mi radimo da mlađe generacije imaju bolje mjesto za život.“
Za kraj šalje poruku svojim vršnjacima: „Krenite od sebe. Ni jedna okolina vam neće donijeti promjenu, ni jedna promjena vam neće biti značajna ako ne znate ko ste i šta želite. Kad to utvrdite, znaćete odakle da krenete.“
Zaključak:
Ova priča predstavlja primjer kako pojedinac, kroz kulturu i omladinski rad, pokreće zajednicu s minimalnim resursima. Bosansko Grahovo danas je ogledalo mnogih manjih sredina na Balkanu – mjesta gdje se prošlost i sadašnjost prepliću a budućnost zavisi od onih koji ostaju. Dejanin primjer pokazuje da društvena revitalizacija ne počinje velikim ulaganjima ni grandioznim planovima, već sviješću da je kulturni identitet fundament svake obnove. Ako zajednica želi dugotrajan opstanak, neophodno je sistematski ulagati u prostore okupljanja, programe za mlade i stvaranje uslova za zapošljavanje. Ipak, nijedna strategija neće dati rezultate bez pojedinaca spremnih da zapale iskru. Zato je snaga ovakvih inicijativa upravo u njihovoj sposobnosti da, poput Dejanine energije, prerastu u trajnu društvenu vrijednost – jer samo društvo koje čuva svoje mlade i svoju kulturu može računati na bolje sutra.
Ovaj medijski sadržaj nastao je u okviru projekta Centra za građansku suradnju „Promoviranje participacije građana u lokalnoj upravi“ uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za demokraciju/NED. Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne mora nužno održavati stavove NED-a ili CGS-a.
Korištenje sadržaja i njegovo ustupanje trećim stranama je moguća uz prethodnu suglasnost Centra za građansku suradnju, Livno.

Comments are closed