Lokalni Monitor ima za cilj podizanje razine svijesti o značaju i standardima lokalne samouprave kod nositelja lokalne vlasti, građana i cjelokupne javnosti. Cilj monitoringa, praćenja rada lokalnih vlasti, je pružanje potpore općinskim/gradskim vlastima kako bi poboljšali učinkovitost i odgovornost u zastupanju interesa građana te stupanj informiranosti i sudjelovanja građana u procesima odlučivanja. Iako monitoring podrazumijeva ukazivanje na nedostatke i probleme, mi smo opredijeljeni za poticajni pristup, što znači da ćemo naglašavati primjere napretka i dobre prakse među općinskim/gradskim vijećima i upravama kao i među pojedinim službenicima i vijećnicima.

Pravo na lokalnu samoupravu sastavni je dio općih ljudskih prava i jedno od temeljnih opredjeljenja u osiguranju najviših standarda ljudskih prava i sloboda. Pri tome, lokalna vlast je najbliža i najvažnija građanima a neposredno je odgovorna za kreiranje sredine koja omogućava ekonomski razvoj i jako civilno društvo.

Koncept lokalne samouprave utvrđen je Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi koju je Bosna i Hercegovina ratificirala 12.07.2002. godine, a podrazumijeva lokalnu samoupravu kao pravo i osposobljenost lokalnih organa vlasti da, u granicama zakona, uređuju i rukovode dijelom javnih poslova, na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva. To prvenstveno znači da lokalna samouprava mora zadovoljiti potrebe građana i kvalitetno odgovoriti na svakodnevne i konstantne zahtjeve za pružanje usluga lokalnom stanovništvu.

Stanje lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini danas nije zadovoljavajuće. Ovakvo stanje izravna je posljedica nepoznavanja i neprovođenja zakona BiH te standarda Europske povelje o lokalnoj samoupravi, u smislu raslojenog institucionalnog uređenja u kojem su općinama/gradovima oduzete određene nadležnosti kao i jakih trendova centralizacije vlasti, posebno u oblasti fiskalne politike. Navedeno ima negativne posljedice na mogućnosti i sposobnost lokalnih organa vlasti da adekvatno zadovolje potrebe i zahtjeve lokalnog stanovništva. Izvori financiranja lokalne samouprave nisu primjereni dužnostima i obvezama koje lokalnim vlastima propisuju zakoni. U tom kontekstu, obeshrabruje podatak da od ukupnog iznosa prikupljenih javnih prihoda u Bosni i Hercegovini, samo 8,42% (manje od jedne desetine)pripada lokalnim organima vlasti, što znači da je većina javnih prihoda koncentrirana u proračunima/budžetima viših nivoa vlasti (kantoni 51,48%, Federacija 36,20%, Direkcija za ceste 3,90%). Prema tome, obveze općina nisu u razmjeru s prihodima; općine ne raspolažu vlastitim resursima niti dobivaju adekvatnu naknadu za korištenje istih; općine nemaju utjecaja na dodjelu koncesija na svom prostoru i ne mogu ostvariti pravo na regionalnu suradnju; općine nemaju pristup Ustavnom sudu BiH; suočene su sa nedostatkom domaćih stručnih kapaciteta; ne postoji posebna služba za lokalnu samoupravu u Federaciji BiH (niti u općinama) te nisu zaštićene financijski slabije općine.

Poseban problem predstavlja i nedostatak komunikacije između lokalnih organa vlasti na jednoj strani, te kantona/županija na drugoj, posebno u procedurama kreiranja i donošenja zakona i drugih propisa centralne vlasti koji ih se izravno tiču, naročito distribucije prihoda i povjeravanja dodatnih poslova. Efikasan sustav lokalne demokracije i poštivanje lokalne samouprave podrazumijeva sudjelovanje lokalnih zajednica u planiranju unutarnje politike i u pripremi zakona koji se odnose na njihove ovlasti.

Sudjelovanje građana ojačava rad lokalne uprave, doprinosi lokalnom razvoju, te poboljšava uvjete življenja za cijelu zajednicu. Stoga je važno uključiti najsuvremenija saznanja o participaciji građana u redovne procese odlučivanja. Korištenje iskustava i modela iz ovoga djelokruga koji se koriste u drugim zemljama i regijama može doprinijeti dugoročnoj održivosti građanskog sudjelovanja na lokalnoj razini, te potaknuti konstruktivan dijalog između predstavnika vlasti i građana.

Centar za građansku suradnju primjenjuje participatorne modele, te pouke iz svoga dugogodišnjeg iskustva u izgradnji partnerstva građana i vlasti kako bi razvili podršku kod lokalnih vlasti za participaciju građana. Kroz naše aktivnosti ističemo prednosti participatornog pristupa i podržavamo predstavnike lokalnih vlasti i građanskih grupa u izradi i korištenju ovakvoga modela.

Pored brojnih aspekata participacije, posebno naglašavamo monitoring rada općinskih/gradskih vijeća i općinskih/gradskih uprava, kao konstruktivni oblik dvosmjerne komunikacije. Pratiti rad lokalnih vlasti, analizirati rezultate, donijetizaključke, informirati javnost o tome, te zagovarati promjene tamo gdje je potrebno; ovime se građani nameću kao partneri općinama u kreiranju i provedbi politika, a ovakvo partnerstvo je neophodno za kvalitetnu lokalnu samoupravu.

Ali kako prepoznati bitne informacije, kako postojeće informacije prezentirati na svima razumljiv način, kako izvući i prezentirati najrelevantnije zaključke, te kako identificirati prioritetne potrebe za promjenom i dalje je najveći izazov s kojim se ovaj proces suočava?

Centar za građansku suradnju pokrenuo je 2011. godine monitoring rada lokalnih vlasti u 10 općina (2 županije/kantona) s ciljem povećanja transparentnosti, efikasnosti i odgovornosti općinskih organa vlasti prema građanima. Mjesne zajednice i nevladine organizacije su aktivno uključene kao „monitori“ , koji prate i izvještavaju o radu općinskih vlasti. Ulažemo u njihove vještine i kapacitete kako bi postali stalni i objektivni analitičari, te pronalazili kreativne načine za izvještavanje javnosti o radu lokalnih uprava i vijeća. Rezultati njihova rada su prikazani u ovoj publikaciji koju smo nazvali jednostavno Lokalni Monitor. Prikupljene informacije o radu općinskih uprava, vijeća i pojedinih službenika i vijećnika će se također predstaviti javnosti kao osnova za ozbiljnije i racionalnije odluke glasača o tome kome povjeriti svoj glas u budućnosti, te koje promjene žele vidjeti kao realizirane, od strane vijećnika, općinskog/gradskog vijeća i načelnika/gradonačelnika u svojim općinama.

Lokalni monitor za 2019./2020. godinu možete preuzeti OVDJE

Objavljivanje ove brošure financirano je grantom Nacionalne zaklade za demokraciju. Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Nacionalne zaklade za demokraciju.

No responses yet

Leave a Reply

Your email address will not be published.