U Livnu je održan javni sastanak na temu Zaštićenih prirodnih područja i prezentacija Prijedloga Zakona o proglašenju Krug planine zaštićenim krajolikom „Kruzi“.

Kada su u pitanju zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini, u Federaciji imamo 12 zaštićenih područja, a u Republici Srpskoj 34, ukupno ovaj brojka ne prelazi ni 3% teritorija BiH koji spadaju u zaštićena područja.

Prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN), zaštićena područja su oni dijelovi teritorije koji su značajni po biodiverzitetu, relativnoj očuvanosti izvornog pejzaža i/ili estetsko-turističkih potencijala.

Na osnovu kategorizacije IUCN, na čijim principima su u Bosni i Hercegovini bazirani entitetski zakoni o zaštiti prirode, prijedlog Zakona koji  je prezentiran u Livnu spada u petu (5) kategoriju zaštite, tj. zaštićeni pejzaž (kopneni pejzaž). Donošenje ovog Zakona je u nadležnosti kantonalne/županijske Vlade i resornog ministarstava.

Ukupna površina predloženog zaštićenog područja Krug planine ili visoravni Kruzi iznosi 13.820 ha, od navedenog broja na prostoru Grada Livno se nalazi 11.130 ha ili 80,5% ukupne površine. Na prostoru Općine Glamoč se nalazi 1.350 ha (9,8%) i na prostoru općine Tomislavgrad 1.340 ha (9,7%).

Sudionici sastanka su istaknuli prednosti i nedostatke predloženog zakona kao i nužnost za poduzimanjem konkretnih koraka prema zaštiti Kruga i divljih konja od daljnjeg uništavanja toga nadasve bogatog i bio raznolikog područja HB  županije/kantona.

„Krug planina je od iznimnog interesa zbog biodiverziteta, ali i turizma, tako da s jedne strane trebamo zaštititi prirodu prirode radi, a s druge imamo taj antropocentrični ugao gdje smo svjesni da se može ostvariti profit za ljude koji žive tu kroz turizam, kroz održivo bavljenje stočarstvom i poljoprivredom“, rekao je Igor Kalaba, predstavnik Centra za životnu sredinu iz Banje Luke.

Dio rasprave na sastanku bio je usmjeren i na planirana koncesijska područja koja se nalaze u Prostornom planu HBŽ, gdje imamo čak 5 planiranih vjetroparkova na području Kruga.

Iz svih navedenih razloga, nužna je jača povezanost i uključenost navedenih lokalnih zajednica kao i županijskih/kantonalnih vlasti i njihovo aktivno sudjelovanje u procesu predlaganja i  donošenja ovog Zakona. ali i uključivanje svih pravnih i fizičkih lica koji mogu i trebaju dati doprinos i podršku ovoj inicijativi.

„Prvenstveni cilj zakona je da se stvari stave pod kontrolu. Dakle, cilj je zaštita pašnjaka, zaštita divljih konja i zaštita prirodnih vrijednosti Krug planine, a sve radi benefita lokalnoj zajednici“, kazao je Josip Dolušić, ekološki aktivist i predlagač zakona.

Na sastanku je zaključeno da je za poduzimanje narednih koraka u okviru ove inicijative potrebno uključivanje šire javnosti koja će konstruktivno sudjelovati u iniciranju i predlaganju ovog Zakona.

Svi zainteresirani mogu se javiti Centru za građansku suradnju na email: cgs-li@tel.net.ba kako bi dobili elektronsku verziju prijedloga Zakona te poslali svoje sugestije, komentare i mišljenja.