Istraživanja medijskih organizacija pokazuju da su mediji na internetu uvjerljivo najpopularniji vid informiranja sa ogromnim procentom onih koji društvene mreže smatraju relevantnim kanalom za dobivanje informacija. Facebook, pa tako i cijeli online prostor, korisnici doživljavaju više kao osobni prostor, a ne kao dio javnog u kom važe jasnija pravila ponašanja i osuda javnosti u slučaju antisocijalnog ponašanja.

Deprofesionalizacija digitalne komunikacije stvorila je dodatne mogućnosti za manipulativna kadriranja. Neki od tradicionalnih novinarskih postulata gube upotrebnu vrijednost. U takvom medijskom ambijentu trebaju da se snađu lokalni mediji, koji se sa radio postaja, što je bio najčešći način masovne komunikacije u manjim sredinama, sve više multipliciraju preko web portala koji su postali najbrži, ali i najjeftiniji način medijske produkcije.  

Lokalni mediji predstavljaju primarni izvor informiranja građana o radu lokalnih vlasti i političkim, ekonomskim i drugim društveno relevantnim temama iz života lokalne zajednice. Interesi lokalnih sredina su često gospodarstveno, kulturno, društveno-politički, ali i etnički, što je konstanta Bosne i Hercegovine, toliko različiti da bi informiranje na generalnom polju odnosno u većim mainstream medijima, bilo neizvodljivo.

Teško je procijeniti za koliki broj medija bi mogli staviti prefiks lokalni. Bosna i Hercegovina je na tri nivoa teritorijalno isparcelizirana zemlja. Kada je u pitanju RTV emitiranje, općinske stanice, pogotovo one koje se financiraju iz budžeta/proračuna, možemo tako klasificirati.

Također, veliki broj privatnih stanica na općinskom ili gradskom nivou, imaju fokus na sredine u kojima djeluju. Čak i kantonalne/županijske stanice, iako pokrivaju nekoliko općina, imaju mnogo jači fokus na svojoj regiji nego entitetski, a pogotovo državni javni servis.

Procjena koju je iznio Centar za građansku suradnju (CGS) u prošlom istraživanju iz 2018. godine je da lokalni RTV mediji brojčano čine više od dvije trećine medijske scene u Bosni i Hercegovini.

Za web portale je znatno teže procijeniti. Prema IMEP istraživanju iz 2021 – Mapiranje medijskih web portala u BiH (CPCD), u Bosni i Hercegovini je aktivno 615 medijskih portala što je više nego duplo od svih pisanih, radio i TV medija koji emitiraju ili izlaze u državi. Skoro trećina od ukupnog broja nemaju navedenu geografsku lokaciju. To možemo objasniti činjenicom da se portali vrlo često ne žele identificirati sa određenom teritorijalno-političkom jedinicom u ukupnim regionalnim etno-nacionalnim odnosima, jer to vrlo često portale identificira kao sredstva informiranja određenih lokalnih sredina ili određenih etničkih grupa, te onemogućava proboj na šire medijsko tržište.

Upravo zbog nesumnjivog značaja lokalnih medija za specifičnosti i različitosti lokalnih zajednica, Centar za građansku suradnju proveo je istraživanje u martu/ožujku 2023. godine, metodom anketiranja kako bismo od lokalnih medija saznali njihove  programske i tehničke (materijalne) potrebe, tematske vrste produkcije, spremnost na suradnju sa drugim lokalnim akterima, uključujući CGS, i percepciju značaja lokalnih medija.

Istraživanjem su obuhvaćene tri županije iz oblasti koja se u dijelu javnosti i medijima često naziva „Zapadna Hercegovina“ mada dio tih županija se proteže i na istočnu Hercegovinu kao i jugozapadnu Bosnu. Riječ je o Hercegovačko-neretvanskoj, Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj županiji iz kojih je anketirano 16 lokalnih medija iz 10 gradova/općina (Drvar, Livno, Kupres, Tomislavgrad, Posušje, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čapljina i Stolac). Mediji iz Mostara, kao veće gradske sredine, nisu bili obuhvaćeni, a tokom istraživanja potvrđeno je da u Glamoču i Bosanskom Grahovu nema medija.

Cijelo istraživanje možete pronaći ovdje:

Istraživanje je provedeno u okviru projekta „Promoviranje participacije građana u lokalnoj upravi“ uz podršku Nacionalne zaklade za demokraciju (NED).