Autorica: Kristina Perić, Istina.media

Vlasniku i korisniku objekta gospodarskom društvu ”Žuvela- HB” d.o.o. Stolac, protiv kojeg su mještani u više navrata prosvjedovali zbog zagađenja Radimlje, ali i nesnošljivog smrada ribljeg otpada koji im u ljetnim mjesecima ne da živjeti, izdana je početkom godine vodna dozvola za ispuštanje tehnoloških voda iz objekta za preradu i konzerviranje ribe od Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar.

U rješenju je sporno to što je Gospodarsko društvo ”Žuvela- HB” d.o.o. Stolac priložilo ovjerenu kopiju rješenja o ispunjavanju minimalnih sanitarno-higijenskih i tehničkih uvjeta za preradu i konzerviranje morske ribe, proizvodnju usoljene morske ribe, filetiranje i mariniranje morske ribe za poslovni prostor površine 888m2 i 2054m2 površine dvorišta izdano od lokalnih vlasti 2009. godine, a od 2009. do danas, stanje na terenu je promijenjeno. Objekt je nadograđivan, i to više nije objekt od 888m2. 

Nema pozitivno mišljenje Agencije za zaštitu spomenika

Uz navedeno, s obzirom da se objekt za preradu i proizvodnju usoljene ribe nalazi u zoni Nacionalnog spomenika BiH – Nekropola stećaka Radimlja isti nije dobio pozitivno mišljene od Agencije za zaštitu i očuvanje nacionalnih spomenika Mostar, te samim tim nije mogao ni pribaviti urbanističku suglasnost za nadograđeni dio objekta.

Pitanje je jesu li stručne osobe iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora, u zapisniku o uviđaju od 10.10.2023., a koji navode u obrazloženju rješenja utvrdile položaj objekta ”B”, na kojoj se katastarskoj čestici nalazi i ima li urbanističku suglasnost.

Agencija je navela da izdaje vodnu dozvolu samo za objekt na k.č. 363/22K.O. Ošanjići, no jesu li stručne osobe iz Agencije navele da je ”Žuvela”  na objekt ”A” (kako su ga nazvali u rješenju) nadogradio skladišni objekt, a za koje mu je izdano inspekcijsko rješenje za rušenje. Ta dva objekta su spojena u jedan.

Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar u obrazloženju rješenja navodi da se predmetni slučaj može podvesti pod odredbe članka 12. stavak (4) Pravilnika o sadržaju, obliku, uvjetima, načinu izdavanja i čuvanja vodnih akata. Prema tom članku za objekte koji se koriste može se izdati vodna dozvola ako nije izdana vodna suglasnost sukladno Zakonu i odredbama Pravilnika, s tim da je podnositelj zahtjeva dužan priložiti ovjerenu kopiju uvjerenja o poreskoj registraciji, kopiju rješenja o izdavanju odobrenja za gradnju (nema rješenje za nadogradnju i za objekt B), kopiju rješenja o izdavanju vodne suglasnosti, projekt izvedenog stanja (opa. u rješenju je navedeno da je dostavljen Glavni projekt vodovoda i kanalizacije i Glavni projekt pročistača. Nije navedeno da su dostavljeni izvedbeni projekti.), opći akt o održavanju, korištenju vodnog objekta i postupanju u slučaju kvara i havarije, elaborat o ispitivanju kvalitativnih i kvantitativnih karakteristika efluenata. Osim gore navedenog, podnositelj zahtjeva dužan je priložiti podatke o izdanoj okolišnoj dozvoli, te podatke o urbanističkoj suglasnosti, a u rješenju nije navedeno da  je dostavljeno. Žuvela nema urbanističku suglasnost za nadograđeni objekt ”A”,  niti za objekt ”B”.

Izvjesno je da se predmetni slučaj ne može podvesti pod odredbe čl.12. stav 4. . Pravilnika o sadržaju, obliku, uvjetima, načinu izdavanja i čuvanja vodnih akata, temeljem kojeg je izdana dozvola.

Objekt B kojeg spominju iz Agencije je na drugoj katastarskoj čestici, nema nikakvih dozvola, isto tako i nadograđeno skladište. S obzirom da je skladište vezano tik uz objekt ”A” morali su ga spomenuti u Vodnoj dozvoli, i onda to nije nikako objekt od 888m2, niti kako mu je netko nekad napisao u građevinskoj 1116,2 m2.  

Objekt ”A” je spojen sa bespravno napravljenom halom, a komunikacija između ta dva objekta je ostvarena tako što su ispilali otvor za vrata na starom objektu – zatečeni na licu mjesta kad su pilali.

Što kaže Agencija za Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar

Iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar ne vide ništa sporno, a pozivaju se na rješenje koje je Općina Stolac izdala 2009. godine, od čega je prošlo 15 godina.

„Poštovana, vezano za traženo dajemo sljedeća pojašnjenje i odgovore: Rješenje o izdavanju vodne dozvole broj UP/40-1/21-4-67/23 od 12.2.2024.g. je izdano na temelju Zakona o vodama, „Sl. novine FBiH“ broj: 70/06  i na temelju podzakonskih akata donesenih na temelju Zakona o vodama i to za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda u površinske vode za što je nadležna Agencija u skladu s odredbama članka 139. stavak 1. Zakona o vodama. Kako je i navedeno u obrazloženju Rješenja o izdavanju vodne dozvole broj UP/40-1/21-4-67/23 od  12.2.2024.g. stranka je uz svoj zahtjev priložila ovjerenu kopiju Rješenja o ispunjavanju minimalnih sanitarno-higijenskih i tehničkih uvjeta (Općina Stolac, Služba za privredu/gospodarstvo i inspekcijske poslove broj 02-10-22-454/09 od 1.10.2009.g.), što je jedan od dokumenata koje je stranka priložila uz podneseni zahtjev. Naime, stranka ima pravo priložiti svu dokumentaciju za koju smatra da je relevantna za konkretan zahtjev pri čemu je organ dužan u obrazloženju rješenja navesti šta je priloženo. Međutim, slijedom odredbi Zakona o upravnom postupku organ cijeni koji dokaz je relevantan za utvrđivanje određene činjenice, a što je obrazloženo u predmetnom rješenju. Pitanje ispunjavanja minimalnih sanitarno-higijenskih uvjeta je predmet drugih propisa na temelju kojih nadležni organi utvrđuju ispunjenost tih uvjeta za konkretan slučaj“, smatraju iz Agencije.

Poslali su i pojašnjenje u pogledu odredbi Zakona o vodama.

„Odredbama čl. 109. Zakona o vodama FBiH utvrđene su aktivnosti za koje se izdaju vodni akti, a kako je odredbama čl. 117. st. (3) utvrđeno da izdavanje vodne dozvole prethodi izdavanju uporabne dozvole u smislu propisa iz oblasti gradnje to znači da se vodna dozvola izdaje za izgrađeni objekt i to samo za aktivnosti pobrojane u čl. 109. Zakona. Slijedom toga, za svaki postojeći objekt u kojem se obavlja neka od aktivnosti iz čl. 109. Zakona obveza je pribaviti vodnu dozvolu kojom se propisuje namjena, način i uvjeti korištenja vode, režim rada i postrojenja,… – sve prema odredbama čl. 116. Zakona o vodama. U periodu dok se u izgrađenom objektu obavlja neka od aktivnosti iz čl. 109. Zakona obveza je vlasnika ili korisnika objekta pribaviti vodnu dozvolu i postupati prema obvezama iz iste (kontrola postupanja po obvezama iz vodne dozvole je predmet inspekcijskog nadzora). Svako korištenje vode i svako ispuštanje otpadne vode bi trebalo biti evidentirano (kako po lokaciji tako i po kapacitetu)“, navode dalje.

Ističu da Zakon o vodama ne poznaje „nelegalnu gradnju, dogradnju ili rekonstrukciju“/„nelegalnu prenamjenu postojećeg objekta“.

„Kako je to i navedeno u dispozitivu rješenja broj UP/40-1/21-4-67/23 od  12.2.2024.g. u konkretnom slučaju vodna dozvola je izdana za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda. Istom su korisniku objekta propisane obveze u skladu s odredbama članaka 53. – 55. Zakona o vodama ( poglavlje „Zaštita voda“) i odredbama Uredbe o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sustav javne kanalizacije („Sl.novine FBiH“ broj: 26/20, 96/20, 1/24) te obveze u pogledu plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu voda u skladu s odredbama članka 170.  Zakona o vodama kao i ostale obveze u skladu sa Zakonom (postupanje u slučaju incidentnih zagađenja i dr.). U konkretnom slučaju su primijenjene odredbe čl. 26. navedene Uredbe iz razloga koji su navedeni u obrazloženju Rješenja (za izgrađene objekte za tretman tehnoloških otpadnih voda nisu ishođena odgovarajuća odobrenja iz oblasti gradnje te nije izvršen tehnički pregled istih). Napominjemo ovom prilikom da je prema odredbama čl. 26. st. (1) navedene Uredbe (koju donosi Vlada FBiH), za sve subjekte koji ispuštaju svoje tehnološke otpadne vode u okoliš a koje ne zadovoljavaju granične vrijednosti emisija tvari i parametara kvaliteta u tehnološkim otpadnim vodama sukladno Uredbi, krajnji rok za usuglašavanje s odredbama Uredbe 30.6. 2026.g. Zakonom o vodama nije predviđeno da se zahtjev za izdavanje vodne dozvole odbije iz razloga „nelegalne gradnje, dogradnje ili rekonstrukcije“/„nelegalne prenamjene postojećeg objekta“, ponovili su.

Prebacuju lopticu na inspekciju

„Gradnja objekta, njegova dogradnja, rekonstrukcija ili prenamjena (bilo legalna ili nelegalna) predmet je propisa iz oblasti gradnje uključujući i dio koji se odnosi na nadzor nad provođenjem tih propisa (pa i inspekcijski nadzor). Isto se odnosi i na propise iz oblasti zaštite okoliša. Ukoliko se određenim propisom propisuje zabrana uporabe određenog objekta (bilo prema propisima iz oblasti gradnje bilo prema nekim drugim propisima – npr. neispunjavanja minimalno-tehničkih uvjeta ili dr.) odnosno ukoliko se zabrani uporaba objekta ili rad u istom – vodna dozvola prestaje važiti (a time i prava i obveze propisane istom) u kojem slučaju se primjenjuju odredbe Zakona o vodama koje isto reguliraju. U konkretnom slučaju Agencija ne raspolaže činjenicama temeljem kojih bi se na konkretan slučaj mogle primijeniti odredbe Zakona u pogledu prestanka važenja vodne dozvole“, dodaju dalje.

Zagađenje Radimlje također kažu da nije njihova tematika.

„Također, u pogledu dijela upita da li je ova Agencija upoznata s razmjerom katastrofe koju Žuvela radi u Stocu ispuštajući riblje iznutrice direktno u korito rijeke, a obzirom da se radi o klaoničkom otpadu, obavještavamo Vas da je isto predmet  propisa kojima se regulira otpad uključujući i dio koji se odnosi na nadzor nad provođenjem tih propisa (pa i inspekcijski nadzor). Napominjemo ovom prilikom da nelegalno odlaganje otpada nije dozvoljeno na bilo kojem prostoru. Na koncu, dužnost Agencije je postupati po zakonu i okviru svojih nadležnosti. To isto očekujemo i od ostalih nadležnih tijela. Napominjemo da Agencija, prema nadležnostima utvrđenim zakonom, ne može biti predlagač zakona i podzakonskih akata“, navodi se u odgovoru Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar. Inače, Zakon o vodama čl.137 stav3  kaže da se podnositelju zahtjeva može oduzeti dozvola ako je dao netočne podatke koji su mjerodavno tijelo doveli u zabludu. 

Medijski sadržaj je nastao u okviru projekta “Promoviranje sudjelovanja građana u lokalnoj upravi” koji Centar za građansku suradnju iz Livna implementira uz podršku Nacionalne zaklade za demokraciju (NED). Sadržaj i stavovi izneseni u tekstu su osobni stavovi autora i ne odražavaju stavove Centra za građansku suradnju i Nacionalne zaklade za demokraciju. Korištenje sadržaja i njegovo ustupanje trećim stranama je moguće uz prethodnu suglasnost Centra za građansku suradnju.